NVO - AGENCIJA ZA POLITIČKO KOMUNICIRANJE

  • Odičan nastup ministra Osmanovića

    http://agencijapolis.org/wp-content/uploads/2014/09/cropped-logo_sda-450x150.jpg

    Published Juni 16, 2016 at 7:59 - No Comments „Tiha voda bregove valja“- poslovica koja najkraće opisuje javni nastup ministra Osmanovića. Ministar civilnih poslova i koordinator za popis stanovništva, Adil Osmanović gostovao je u dijaloškoj emisiji “Pošteno&# ...

    Odičan nastup ministra Osmanovića
  • Analiza: Zukić uvjerljiv, Gratz nedvosmislen, Bagarić nezainteresiran!

    http://agencijapolis.org/wp-content/uploads/2016/05/javni-nastup-890x395-450x150.jpg

    Published Maj 21, 2016 at 9:26 - No Comments Analiza javnog nastupa  gostiju Dnevnika 3 FTV na dan 17.05.2016. godine Amira Zukića, Joze Bagarića i Denisa Gratza Amir Zukić ( zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH) Gostujući u informativnoj emisiji  Dnevnik ...

    Analiza: Zukić uvjerljiv, Gratz nedvosmislen, Bagarić nezainteresiran!
  • Tomislav Damnjanović, strateg političkih kampanja za Polis: Rezultati izbora u Srbiji

    http://agencijapolis.org/wp-content/uploads/2014/01/index-300x150.jpg

    Published Maj 12, 2016 at 11:14 - No Comments Tomislav Damnjanović je strateg političkih kampanja. U Evropi je kao glavni strateg radio kampanje u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Češkoj. Bio je dio timova koji su radili kam ...

    Tomislav Damnjanović, strateg političkih kampanja za Polis: Rezultati izbora u Srbiji
  • Istraživanje: 90% ispitanika smatra da se u Mostaru trebaju održati lokalni izbori

    http://agencijapolis.org/wp-content/uploads/2012/03/mostar_bridge-450x150.jpg

    Published April 15, 2016 at 1:06 - No Comments Ispitivanje javnog mišljenja koje je uradio istraživački tim agencije „Polis“ utvrdilo je, da je više od 90 posto ispitanika mišljenja da u Mostaru trebaju ove godine biti održani lokalni izbori. U vrijeme aktuelne polit ...

    Istraživanje: 90% ispitanika smatra da se u Mostaru trebaju održati lokalni izbori
  • Analiza nastupa: Nikola Lovrinović, Senad Šepić, Lazar Prodanović, Davor Vuletić i Aner Žuljević

    http://agencijapolis.org/wp-content/uploads/2013/04/425364_351938364857722_1892751544_n-e1446640653470-314x150.jpg

    Published Decembar 17, 2015 at 1:27 - No Comments O Evropskom putu BiH i mehanizmu kordinacije u emisiji “Odgovorite ljudima”, govorili su: Senad Šepić- Zastupnik u Parlamentu BiH (SDA), Nikola Lovrinović- Zastupnik u Parlamentu BiH( HDZ BiH), Lazar Prodanović- Za ...

    Analiza nastupa: Nikola Lovrinović, Senad Šepić, Lazar Prodanović, Davor Vuletić i Aner Žuljević
  • Analiza nastupa: Nikola Špirić i Božo Ljubić

    http://agencijapolis.org/wp-content/uploads/2013/04/425364_351938364857722_1892751544_n-e1446640653470-314x150.jpg

    Published Decembar 15, 2015 at 12:24 - No Comments U emisiji „Aspekt“ gosti Božo Ljubić (predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH) i Nikola Špirić (poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH) , govorili su o izazovima koji se nalaze pred ...

    Analiza nastupa: Nikola Špirić i Božo Ljubić
  • Analiza nastupa: Momčilo Novaković, Senad Bratić, Davor Selak i Damir Filipović

    http://agencijapolis.org/wp-content/uploads/2013/04/425364_351938364857722_1892751544_n-e1446640653470-314x150.jpg

    Published Decembar 11, 2015 at 2:26 - No Comments „Čemu služi Ustavni sud Bosne i Hercegovine“ u emisiji “Zabranjeni forum” govorili su : Momčilo Novaković (poslanik PDP-NDP-a u Predstavničkom domu BiH) Senad Bratić (potpredsjednik NSRS) Davor Selak (predsje ...

    Analiza nastupa: Momčilo Novaković, Senad Bratić, Davor Selak i Damir Filipović
  • Analiza nastupa: Ismet Osmanović i Elvir Karajbić!

    http://agencijapolis.org/wp-content/uploads/2013/04/425364_351938364857722_1892751544_n-e1446640653470-314x150.jpg

    Published Decembar 10, 2015 at 1:34 - No Comments U emisiji „Odgovorite ljudima“, šefovi Kluba zastupnika SDA i SDP, Ismet Osmanović i Elvir Karajbić, govorili su o korupciji u Bosni i Hercegovini. Ismet Osmanović u ovom javnom nastupu djelovao je kontradiktorno s komunik ...

    Analiza nastupa: Ismet Osmanović i Elvir Karajbić!
  • Osvrt na „3 SAJAM OBRAZOVANJA I ZAPOŠLJAVANJA“

    http://agencijapolis.org/wp-content/uploads/2013/04/425364_351938364857722_1892751544_n-e1446640653470-314x150.jpg

    Published Novembar 27, 2015 at 3:02 - No Comments Više od 150 izlagača iz svih dijelova Bosne i Hercegovine nalazi se na „Trećem sajmu obrazovanja i zapošljavanja“ u Mepas Mall-u u Mostaru. Moto Sajma je: „GLEDAJ OD ČEGA ĆEŠ ŽIVJETI!“.   Kao i predhodna dva S ...

    Osvrt na „3 SAJAM OBRAZOVANJA I ZAPOŠLJAVANJA“

Diani Beach Front Slider

Tomislav Damnjanović, strateg političkih kampanja za Polis: Rezultati izbora u Srbiji

tTomislav Damnjanović je strateg političkih kampanja. U Evropi je kao glavni strateg radio kampanje u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Češkoj. Bio je dio timova koji su radili kampanje u Keniji, Tanzaniji i Ugandi. Radio je kao savjetnik u Jordanu, Južnom Sudanu i Somalilandu.

 

U BiH je manje poznato da je sa timom stručnjaka iz BiH i Srbije osmislio i vodio predsjedničku kampanju Martina Raguža koja je od svih stručnjaka ocjenjena kao najbolja kampanja u izborima 2014 godine.

 O REZULTATIMA – IZ UGLA BROJEVA

Jedna od najbitnijih stvari za stranku poslije izbora – bez obzira na rezultat – mora biti analiza izbora. Ona se ne zasniva na isticanju nedostatka novčanih sredstava ili pričama kako su nas  drugi „pokrali“ na biračkim mjestima. Ona se zasniva na statističkim parametrima kako smo „prošli“ i mi ali i druge političke stranke.

Predstojeća analiza bazirana je na kompletnoj analizi 3 izborna ciklusa 2012., 2014. i 2016. godine.

IZLAZNOST

Na dan izbora sve do rezultata u 16.00 sati izgledalo je da izbori po izlaznosti liče na one održane 2012. Između 15.00 i 16.00 se desio jedan nekarakterističan skok i izlaznost je na kraju završila negdje između.

1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

APSOLUTNI BROJ GLASOVA

2

 

 

 

 

 

 

 

Na osnovu navedenog grafikona evidentno je da:

SNS ima i dalje rast – više od 80.000 glasova u odnosu na 2014. godinu, a više od 850.000  u odnosu na 2012. Za njih ključno pitanje je sigurno: može li se preskočiti magična cifra od 2 miliona birača na nekim drugim izborima. I ako je odgovor da – da li je to na predsjedničkim.

DS je poslije ogromnog pada u periodu od 2012. do 2014. uspio da se stabilizuje na nivou od oko 220.000 glasova.

SPS i dalje nastavlja da gubi podršku – gotovo 80.000 svake 2 godine. Da, izgubili su PUPS u koaliciji, ali sam mišljenja da su to ionako bili njihovi glasači, koji odlaskom penzionera u drugu koaliciju nisu odvukli i previše glasova.

SRS potpomognut učešćem Šešelja u kampanji, ali i indirektno od Haškog tribunal vratio se, čini se na maksimalni nivo.

DJB je skočio za skoro 150.000 glasova u odnosu na izbore 2014. i siguran sam da su vrlo zadovoljni svojim rezultatom.

Kada pogledamo izbore 2014. i rezultate koje su tada imali najveći gubitnici su svakako koalicije ČBČ i DSS+D3

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ČBČ koalicija je izgubila za 2 godine više od 136.000 glasova.

A koalicija DSS+D je u odnosu na 2012. izgubila preko 250.000, a u odnosu na 2014. skoro 100 hiljada glasova.

PROCENTI

4

 

 

 

 

 

 

 

 

 

MANDATI

Naravno da se svi izbori i sprovode radi dobijanja mandata. Evo kako se broj mandata kretao u periodu 2012 – 2014 – 2016.

5

 

 

 

 

 

 

 

 

Procenti nam ipak daju drugačiju sliku ko je najveći gubitnik izbora:

6

 

 

 

 

 

 

 

DA LI SU ISTRAŽIVAČI OPET POGRIJEŠILI NA IZBORIMA

Godinama, u raznim državama, na raznim kontinentima, radim istraživanja i kasnije ih prezentujem političarima. Najčešće traže da se na prvom slajdu predstavi rejting stranka, zatim rejting političara – i to je otprilike ono što ih interesuje. Istini za volju, neki među njima pogledaju i pravac u kom ide država i eventualno probleme. Sva ostala ukrštanja i slajdovi koji ih prate su uglavnom od gledani uz kucanje poruka na mobilnom telefonu ili pogledom: ‘ubrzaj – što smaraš sa tim”.

Kada je riječ o rejtingu stranaka samo su dvije reakcije političara: „odličan nam je rejting i ovo istraživanje ništa ne valja, imamo sigurno više“. U Srbiji, BiH, istočnoj Africi (zanimljivo ne i u Bugarskoj) loš rejting koji nam daju istraživači obično je praćen i rečenicom: “Ma oni nikada nisu pogodili”.

Upravo zbog toga me je interesovalo koliko su bila tačna istraživanja za izbore 2016. u Srbiji, pogotovo što su sve agencije govorile da ima oko 20% onih koji izlaze na izbore, a neće da kažu za koga će glasati.

Analizirao sam 5 istraživanja različitih agencija urađenih od 20.04. do 23.04. Rezultati su prezentovani na grafikonu.

7

 

 

 

 

Ukoliko pretpostavimo da je greška +/- 2.5% ne postoji stranka koja ispada iz ove margine.

Odakle ove sitne razlike – moja spekulacija:

SPS birači su čvrsti i kod ove stranke greške gotovo da nema.

DS i DJB – izgleda da je dio njihovih birača često bio u onoj grupi: „izlazim neću da kažem“. To je zbog negativne kampanje vođene prema njima bio socijalno prihvatljiv odgovor divan od strane anketiranih.

Ostale stranke nisu uspjele na izborni dan da izvedu sve svoje potencijalne birače.

I kao što na predavanjima govorim: morate vjerovati istraživanjima JM, jer vjerujete i u analizu krvi. I tamo i ovdje uzimamo uzorak. Ne vadi vam niko svu krv da bi saznao da li ste bolesni od nečeg. Tako i ovdje – istraživači su uglavnom dovoljno iskusni i dovoljno drže do svoje profesije. Ipak, kao što radite double check kod doktora radite i double check sa istraživačkim agencijama. Nemojte se osloniti samo na jednu.

Tomislav Damnjanović, strateg političkih kampanja za Polis: Možemo li išta naučiti iz lokalnih izbora u Bugarskoj?

tomislav damjanovićTomislav Damnjanović je strateg političkih kampanja. Sa svojim timom do sada je radio u Srbiji, BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Bugarskoj, Jordanu, Keniji, Ugandi, Tanzaniji, Somalilandu…

Damjanović smatra da mi u Bosni i Hercegovini možemo naučiti puno iz lokalnih izbora održanih u Bugarskoj 2010.godine, te je za Polis napravio analizu tih izbora. U nastavku vam donosimo njegovo istraživanje.

 

Možemo li išta naučiti iz lokalnih izbora u Bugarskoj?

25.10. su u Bugarskoj održani lokalni izbori. Da li su nam donijeli nešto što bi mogli da izvučemo kao zaključak? Možemo li porediti izbore u jednoj zemlji koja je članica EU i zemalja kao što su BiH i/ili Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija. Odgovor je više nego jednostavan – možemo i moramo.

Lokalni izbori u Bugarskoj će ostati uglavnom zapamćeni po nevjerovatnoj količini plakata koji su se raširili prije svega društvenim mrežama…

12205070_919754871447996_544014044_n12212218_919754848114665_118184894_n

 

 

 

 

 

 

12208054_919754764781340_1294165777_n

 

 

 

 

 

 

 

Ipak ni jedan od ovih kandidata nije odmakao dalje od katastrofalnih rezultata još u prvom krugu. Najviše je dobila sada već europski popularna Antoaneta Lazarova iz sela Gaganica – 18%… Pored plakata stranka Glas naroden je na socijalnim mrežama iskočila u potpuno drukčijim pristupom video reklami

https://www.facebook.com/glasnaroden.bg/videos/560946197386747/

Njihova verzija čuvene Old spice reklame je vjerovatno doprinjela ulasku u lokalni parlament u Sofiji.

I kada već toliko gledamo plakate da vas malo informiram o izborima u Bugarskoj. Izborni sistem za stranke je proporcinalan sa preferencijom. Znači zaokružujete stranku za koju želite glasati a onda i 1 (jednog) vjećnika ukoliko to želite. Cenzus je 4%. Meni je u BiH uvijek bilo nejasno zašto stranke na listiću nemaju broj. I moram priznati da sam gledajući rezultate shvatio da je tako bolje. Naime u Bugarskoj se preferencijalno glasa već treći put i svaki put se pojavio tzv. ‘efekat 15/15’. Najveći preferencijalni broj glasova gotovo po pravilu osvajaju oni kandidati sa brojem koji se poklapa sa brojem stranke na listiću. Ovaj efekat je utoliko izraženiji u koliko je vaše biračko tijelo starije ili neobrazovanije. Inače ime ‘efekat 15/15’ je dobio nakon izbora za EU parlament 2014 kada je kandidat liste BSP-a (Bugarska socijalistička partija) koji je imao broj 15 – isti kao i stranka – osvojio najviše glasova po preferenciji, prestigao i tadašnjeg predsjednika Sergeja Staniševa, i ničim izazvan otišao u Brisel.

Izbor za gradonačelnika je dvokružni. Prvi krug je bio u nedjelju 25.10 a drugi poslije samo 7 dana – u nedjelju 01.11. Ukupno ima 6.363.761 registriranih birača koji su glasali na 12.314 BM u Bugarskoj i 296 BM u inostranstvu. Svaka stranka ima pravo na 2 kontrolora i plaća ih sama. Najduži glasački listić za gradonačelnika je bio u Sofiji – dugačak je 50 cm tj. pola metra. Na njemu je bio 21 kandidat. U 2 mjesta je registriran samo po 1 gradonačelnički kandidat. Kada se radi o listićima za vjećnike, najduži je opet bio u Sofiji (32 stranke) ali i u Blagoevgradu (isto 32 stranke)… Odmah za njima je bila Varna sa 31 registriranom strankom, koalicijom ili grupom građana. I sad ono najbitnije kada se radi o statistici. Izlaznost je bila oko 50%… Ono što je mnogo zanimljivije – broj nevažečih listića je premašio 14% (preko 460.000 u apsolutnim brojkama) dok je ukupno nevažećih listića u cijeloj Bugarskoj u gradonačelničkim izborima oko 7% ili malo više od 220.000. Ove brojke su ogromne i zabrinjavajuće i svakako daju osnov za sumnju da se radi o nekim manipulacijama. Uz ovu teoriju o manipulaciji idu i činjenice da su se u većini gradova glasovi brojali skoro 36 sati, a u Sofiji glasovi brojali skoro 50 sati! Pokazalo se još jednom da moderna kampanja mora da bude visoko centralizovana, sa jedinstvenom porukom i jedinstvenim dizajnom kampanje. Sve ostalo vodi u improvizaciju – koja ponekad može da bude dobra ali najčešće u kampanji vodi do gubitka glasova. Većina velikih stranaka je koristila centralizovanu kampanju čak i u lokalnim izborima. Bilo je očigledno da su lokalni odbori dobili template po kome su morali da prave sve lokalne materijale. GERB – kao najveća stranka – otišao je i korak dalje. Kompletnu kampanju je vodio Cvetan Cvetanov, šef izbornog štaba. Većina kandidata za gradonačelnike je praktično bila dekor u kampanji. Model koji vjerujem da će mnogi u BiH i Srbiji koristiti na slijedećim lokalnim izborima.

3M

Dosta davno u USA je postavljena strategija kampanja znana kao 3M – message, members, money. Malo kasnije, na ovo je dodata, ne kao nova, već kao dio prve strategije skraćenica OST – objectives, strategy, tactics.

Message – poruka

Koliko god vam to izgledalo jednostavno – postoje samo 2 vrste kampanja u svijetu – ekonomska i emotivna. Sve kampanje su kombinacija ove dvije vrste poruka. Pitanje je samo koju ćete više koristiti. Na Balkanu se uglavnom koristi emotivna kampanja. Prisjetite se izbora u BiH iz 2014 godine. Većina stranaka je koristila emotivnu kampanju – i to onu povezanu sa nacionalnim osjećajima. Uglavnom se širila atmosfera straha i ugroženosti. Malobrojne su bile one stranke – gotovo da ih nije ni bilo – koje su koristile ekonomske poruke. Izbori u Bugarskoj su bili malo drugačiji. Vladajuća stranka – GERB – je slala ka biračima, pokazati će se kasnije, uspješnu kombinaciju ekonomske i emotivne poruke. Njihova ideja poruke je bila bazirana na nekoliko rečenica: Sa nama dolazi i EU novac koji ne mora nikome da se vraća. Kao primjer su koristili zbilja uspješne gradove u privlačenju EU novca – Sofiju i Burgas. Sa druge strane emotivnu kampanju – kampanju straha – su radili vrlo sofisticirano – slanjem poruke da oni gradovi koji ne budu imali gradonačelnike iz vladajuće stranke neće dobiti novac. Kombinacija štapa i mrkve donijela je uspijeh – od 200 gradonačelnika skoro 140 je izabrano sa liste GERB-a – najveće stranke u vlasti.

Kanali komunikacije

Ma šta da vam neko kaže, bez obzira u kojoj zemlji da radite kampanju ukoliko morate da izaberete samo jedan kanal komunikacije – izaberite TV. Što je prosječno obrazovanje birača niže – vi koristite više TV-a. Terenska istraživanja rađena u Bugarskoj su potvrdila ovu teoriju – u ostalom kao i ona rađena u Srbij i/ili BiH – birači o programu i kandidatu saznaju preko TV-a najmanje 70%. Internet je oko 25% a nama omiljeni plakati i bilbordi su ispod 1%. Zaključak je uvijek isti – sve što imate novca uložite u Tv reklamu. Kada vam nestane– pozajmite i uložite još. Sve ostalo što radite neće vam donijeti toliki učinak u broju glasova. Što ste manji i imate lošiju infrastrukturu – uložite više u TV. Vratit će se. Višestruko!

Veliki sam protivnik onih koji zagovaraju samo internet kampanju. Jednostavan je odgovor – moguća je ali nikada neće donijeti očekivane rezultate. Potrebna je svakako, ali samo kao pomoćna u vašoj TV kampanji. Možete meni da ne vjerujete, ali njemu morate. Vincent Harris je čovjek za koga kažu da je Republikancima u USA otkrio internet –

https://www.facebook.com/glasnaroden.bg/videos/560946197386747/

Members – članovi

Pokazalo se i u ovoj kampanji da stranke sa većim brojem članova lakše iznesu kampanju. Pođimo od osnovnog – kandidata. Na ovim lokalnim izborima je bilo preko 200 mjesta za koja su se birali gradonačelnici (kmetovi) ali i 8.000 mjesta raznim skupštinama općina. Već sam napisao da je biračkih mjesta bilo 12.314 na području Bugarske a na svakom ste trebali imati dvoje ljudi… Samo da popunite ova mjesta potrebno vam je skoro 33.000 ljudi. DA – TRIDESET TRI TISUĆE!!! Na ovo dodajte i ljude koji su vam potrebni u kampanji, i možete doći do brojke koja vam je potrebna da izbore ne bi izgubili na izborni dan – poslije odlične kampanje.

Prošle godine smo vidjeli na izborima u BiH da su stranke sa manjkom organizacije, naročito na izborni dan, poslije izbora imale mnogo primjedbi na rad izbornih komisija i samo brojanje glasova. No, kasno. O tome je trebalo razmišljati mnogo ranije!

Money – novac

Kada odete u USA jedna od prvih rečenica koju čujete je: Nema besplatnog ručka. Tako je i sa izborima. Osim što je tada sve mnogo skuplje. U Bugarskoj se apsolutno sve naplaćuje. Najmanje pojavljivanje u predizbornoj kampanji ima svoju cijenu – bez obzira o kojem se mediju radilo. Zbog toga je potrebno da svoj budžet za kampanju 2016 planirate već sada! Nikada nije prerano za kampanju, kao što nikada nije prerano ni za pravljenje inicijalnog budžeta!

 

logo