NVO - AGENCIJA ZA POLITIČKO KOMUNICIRANJE

Ključ uspješne politike nalazi se u “ukrupnjavanju” manjih političkih stranaka!

Gledajući potrebe i broj političkih partija i njihove programe, BiH se smatra prezasićenom. Stvaraju se nove partije, a ne jačaju  postojeće sa istim ili sličnim partijskim programima. Mnoge stranke su nastale kao proizvod neslaganja određenih političara sa stranačkim kolegama, koji nisu bili sposobni da se izbore za svoje mišljenje i da svoje stavove nametnu većini, tako da su pronašli rješenje u osnivanju svojih stranki. Bosanskohercegovačka politička scena je svedena na beznađe. Taoci smo domaćih političkih elita koji bavljenje politikom vide kao poligon za vlastito bogaćenje i obračunavanje sa neistomišljenicima.  Birači su svjesni da se zarad privatnih i karijerističkih pozicija trguje sa našim naslijeđem, imovinom, resursima i svim onim što je vrijedno i ima dobru cijenu. Nakon izbora stvaraju se neprirodne koalicije između stranaka koje nemaju zajedničke interese, a kao produkt toga imamo krizu u Federaciji koja traje od Izbora 2010. godine. Mnogo je malih stranaka sa dobrim namjerama, ali skromnim finansijama, koje nemaju izgrađenu infrastrukturu, niti su izašle iz Sarajevskog kantona. O njima, generalno vlada dobro mišljenje, ali građani smatraju da nemaju kapaciteta da ostvare značajnije rezultate na izborima zbog nedostatka ljudskog resursa i loše organizacije.

Ove stranke postaju topovsko meso i proporcionalno uvećavaju uspjehe drugih stranaka po principu „Velika riba, jede malu ribu“.

Tim povodom uradili smo ispitivanje javnog mnijenja na uzorku od 3750 ispitanika u pet najvećih gradova u Federaciji: Sarajevo, Mostar, Tuzla, Bihać, Zenica.

Da li se ključ uspješne i efikasne politike BiH nalazi u višestranačkom koaliranju i zajedničkom nastupu na Izborima 2014.?

DA – 98 %

NE – 0,8 %

NE ZNAM – 1,2 %

Da li manje političke stranke imaju kapaciteta da ostvare zapažene rezultate na  Izborima  2014. ukoliko nastupe samostalno?

DA – 3  %

NE – 96 %

NE ZNAM – 1 %

Da li je poželjan zajednički nastup na Izborima 2014. stranaka: SDU, Demokratska fronta, LDS, Naša stranka, Stranka penzionera/umirovljenika i Stranka dijaspore BiH?

DA – 71 %

NE – 20 %

NE ZNAM – 9 %

Prema Vašem mišljenju, da li bi još neka politička stranka trebala pristupiti ovoj koaliciji? (Molimo navedite)

DA –  ( SBB – 51%, SDP – 8 %,  SBiH – 6 %, GDS – 4 % )

NE – 22 %

NE ZNAM – 9 %

Jasna Duraković, docent na Odsjeku komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu smatra: „ Da je politička scena generalno prezasićena strankama i da male stranke zbog toga ne mogu doći do izražaja. Ovakav politički sistem jednostavno nije održiv jer je nefunkcionalan i preopterećen stranačkim partijama, pa dolazi do totalnog rastrojstva i unutar stranaka, a i konfuzije među glasačima. Stoga vjerujem da bi tzv. “ukrupnjavanje” manjih stranaka bio najisplativiji potez, jer bi tek onda te manje stranke imale realnu šansu da dođu na malo višu rang listu tj. dobiju više glasova na izborima. Formiranje alijansi i koalicija nije loša opcija, ali pod uslovom da se stranački programi i ideologije u nekoliko podudaraju ili barem imaju trećinu zajedničkih programskih orijentira, projekcija i ciljeva, kao i zajedničkog interesa da s time barem djelomično budu realna konkurencija nacionalnim strankama koje i dalje vladaju političkom scenom. Tek onda kod tzv. “ukrupnjavanja” mogli bi započeti priču o demokratskim temeljima tj. mogućnostima političkog djelovanja i demokratskijim uvjetima za glasanje, te bi se možda stekli i kadrovski i financijski uslovi da se manje stranke probiju do vrha izvršne vlasti, i da realno ponude nešto novo i obećavajuće u nacionalnoj stranačkoj plejadi koja i dalje nudi već ofucane i istrošene političke modele. Ovim potezom vjerujem da bi broj glasača bio veći na svakim narednim izborima, te bi i manje stranke konačno ugledale svjetlo dana u političkom diskursu.” 

Magistrica prava i menadžer za odnose s javnošću u CCI, Majda Behrem – Stojanov kaže da je: „ Poželjno da stranke koaliraju prije izbora, što bi bilo bazirano na zajedničkim programima i viziji razvoja države. Za razliku od koalicija koje kod nas nastaju nakon izbora, a rezultat su čiste matematičke računice, dok platforme i programi koje proklamiraju u predizbornom periodu budu u potpunosti zaboravljeni.“

Politolog, Husein Oručević smatra da: „Istraživanje još jednom potvrđuje disproporciju u odabiru političkih opcija stanovnika u FBiH u zavisnosti od mjesta stanovanja (grad-selo). Rezultati istraživanja bi zasigurno pokazali sasvim drugačije rezultate ukoliko bi anketa bila provođena u ruralnim sredinama FBiH. Prema dobivenim rezultatima, jasno se ocrtava želja anketiranog biračkoga tijela u pravcu ukrupnjavanja politički disperziranih ideja najšireg lijevog spektra. Visok postotak anketiranih prepoznaje u samostalnim političkim aktivnostima malih stranaka lošu izbornu strategiju. Pri donošenju odluke za koga dati glas, glasači s posebnom pažnjom slijede finacijsku stabilnost lidera stranaka. U razvijenim demokracijama, lideri političkih partija, kao i osobe u institucijama vlasti, realiziranje političkih interesa i društveni angažman vide kao pitanje prestiža, a ne kao djelovanje zarad bogaćenja. Značajan postotak anketiranih (51%)  rado bi vidio političku stranku F. Radončića (SBB) u grupi stranaka širokog lijevog spektra koje bi zajedno trebale stvoriti izbornu koaliciju. Ovaj primjer zorno pokazuje ranije predstavljen izborni mehanizam kao i motive današnjeg bh. birača.“

Doktor komunikoloških nauka, Seid Masnica kaže: „Jasno je da će zbog nemogućnosti finansiranja izbornih kampanja i predznaka lokalnog, kod nekih stranaka, udruživanje biti neminovnost, ukoliko te stranke budu željele ostvariti dobar izborni rezultat. 

Javnost BiH očekuje promjene, i to hitno. Stranke će iskoristiti trenutno stanje te programima obećavati ekspresna rješenja, u borbi za svaki glas. Nije isključeno da manje ili udružene stranke mogu parirati strankama sa nacionalnim predznakom, ako te iste stranke budu na vrijeme napravile jasne koalicijske šeme i jedinstveno ponudile javnosti precizne platforme i programe. Javnost bi ovaj put mogla tražiti konkretne i jasne individue, bez obzira kojoj opciji pripadali, zbog trenutnog lošeg stanja u kojem se nalazi BiH. 

“Ukrupnjavanje” stranaka je dobro, samo uz dobru platformu. Mišljenja sam da male stranke i pojedinci djelujući samostalno, nemaju velike izglede na narednim izborima, s obzirom na predizbornu klimu koja već nagovještava prednost strankama sa nacionalnim predznakom. 

S obzirom da je BiH posljednjih godina zbog političkih promašaja pretrpila duboke “rezove”, javnost će itekako tražiti ko ih može “pokrpiti”  uz najmanje bolna rješenja, ma odakle, i iz koje koalicije ili stranke dolazila. Prema mom mišljenju, naredni izbori prilika su za kvalitetne, educirane i s jasnim ciljevima predstavljene individue, koji će u svakom smislu ponuditi bolje za građane BiH. „

 Sve navedeno, jasno govori o početnim fazama demokratizacije društva i izvjesnosti dugog i mukotrpnog puta do moderne države i dostignuća savremene prakse političkog pluralizma.

 NVO – Agencija za političko komuniciranje „Polis“

Category: Blog